Opis kolegija i voditelja/ica
Opis 3. modula i voditelja/ica
Berto Šalaj:Obrazovanje mladih za ljudska prava i demokratsko građanstvo: uloga mladih u demokratizaciji društva
Četvrtak, 09. rujna 2010.; 15.00 – 18.00
Glavna je ideja predavanja omogućiti polaznicima stjecanje informacija o procesima obrazovanja mladih za ljudska prava i demokratsko građanstvo te razumijevanje tih procesa za funkcioniranje suvremenih političkih sustava. Uvažavajući važnost političke kulture za funkcioniranje demokratskih političkih sustava polaznicima će biti eksplicirani procesi putem kojih se takva politička kultura stvara, prenosi i transformira. U okviru političke znanosti ti procesi označavaju se pojmom političke socijalizacije. Posebna pažnja bit će posvećena analizi obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, intencijski organiziranom dijelu političke socijalizacije, putem kojeg se, u demokratskim političkim sustavima, nastoji kod mladih ljudi poticati razvoj demokratske političke kulture.
Berto Šalaj rođen je 1973. u Slavonskom Brodu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao političku znanost na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Na istoj instituciji zaposlen je u status docenta i nositelj je kolegija „Demokracija i civilno društvo“, „Politička socijalizacija i političko obrazovanje“ i „Uvod u političku znanost: pojmovi“. Objavio je dvije znanstvene knjige – Socijalni kapital: Hrvatska u komparativnoj perspektivi (2007) i Socijalno povjerenje u Bosni i Hercegovini (2009) – i više desetaka znanstvenih i stručnih radova u kojima se bavi pitanjima političke kulture, socijalnog kapitala, civilnog društva, obrazovne politike i političkog obrazovanja.
Cvijeta Senta: Mladi i izgradnja mira – mirovno obrazovanje u školama
Petak, 10. rujna 2010.; 10.00 – 11.30
Mirovno obrazovanje čini jedno od četiri područja (stupova) Obrazovanja za demokratsko građanstvo, (poželjno) novog predmeta u našim školama. Izlaganjem ću predstaviti temeljna polazišta te objasniti načela i vrijednosti na kojima se obrazovanje za mir temelji, kao i sadržaje i metode koje se smatraju neodvojivim dijelom mirovnog obrazovanja koje trenutačno zagovaramo.
Cvijeta Senta aktivistkinja je po političkom i životnom opredjeljenju. Volim biti dio svakog urbanog pokreta / grupe / inicijative koje slavi različitost i razumijevanje istoga; trenutačno sam članica organizacija Pravo na grad, Udruženja Zagreb Pride, Gej strejt alijanse (Srbija) i zagrebačkog Zbora pritužbi. Ispred Mreže mladih Hrvatske sudjelujem u radu Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Sabora RH kao vanjska članica. Životno iskustvo stekla sam po zagrebačkim ulicama, birtijama i klubovima, školovala sam se na Fakultetu političkih znanosti gdje je zapelo kod prebacivanja na bolonjski model studiranja, te sada muku mučim da skužim kako to završiti u jeku gomile obaveza koje si svake godine natovarim. Zaposlena u CMS-u uglavnom u područjima politika izgradnje mira i suzbijanja diskriminacije, nemam ništa u imovinskoj kartici, večerima se u podstanarskom stanu na Remizi družim s psom Majom, azilanticom iz Srbije i momkom Perom.
Snježana Vasiljević: Ženska ljudska prava – obrazovanje za ravnopravnost i ravnopravnost u obrazovanju
Petak, 10. rujna 2010.; 15.00 – 18.00
U prvom dijelu predavanja govorit će se o položaju ženskih ljudskih prava u međunarodnom i europskom pravu. Status međunarodnih konvencija i ugovora te razvoj primarnog i sekundarnog zakonodavstva EU presudan je u oblikovanju nacionalnog prava u pogledu zaštite ljudskih prava te zaštite od diskriminacije. Drugi dio predavanja bit će posvećen zaštiti ženskih ljudskih prava na nacionalnoj razini te položaj koncepta jednakosti u obrazovanju pojedinaca na razini visokog obrazovanja. Obrazovanje o ženskim ljudskim pravima ne postoji kao cjeloviti dio curriculuma visokog obrazovanja, već je segmenitirano unutar pojedinih znanstvenih grana i polja, ne nudi se kao zasebna cjelina na poslijediplomskim studijima i ne izučava se sustavno, već parcijalno kroz pojedine znanstvene projekte. Politika rodne osviještenosti utemeljena Zakonom o ravnopravnosti spolova provedena je tek djelomično i ne prati se sustavno njezin napredak niti rezultati koje je trebala polučiti. Zaključno, tijekom predavanja ukazat će se na temeljne nedostatke implementacije važećih normi o ravnopravnosti spolova te nekonzistentnosti sustava visokog obrazovanja u sudjelovanju u obrazovanju za ravnopravnost.
Dr. sc. Snježana Vasiljević, M. Phil. diplomirala je i doktorirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta Cambridge, Darwin koledž. Njezin magisterij posvećen je problemu seksualnog uznemiravanja u komparativnom prikazu, a doktorska disertacija istražuje fenomen višestruke diskriminacije u proširenoj Europskoj uniji. Dobitnica je nagrade Američke odvjetničke komore za najbolji rad u području spolne diskriminacije. Radila je kao suradnica UNIFEM-a i UNDP Hrvatska te je kao pravna stručnjakinja uključena u rad mnogih nevladinih organizacija. Kao gostujuća znanstvenica specijalizirala se na London School of Economics and Political Science, Faculty of Law, University of Liverpool, Johannes Koepler Univarsität Linz and Columbia University, Law School, New York. Područja njezinog stručnog interesa su pravo i politika jednakosti u EU, međunarodnopravna zaštita žena i nacionalnih manjina, europska raznolikost i nacionalni identiteti u EU.
Martina Horvat: Mladi s manje mogućnosti – integracija u društvo kroz obrazovanje
Subota, 11. rujna 2010.; 10.00 – 13.00
U ovom dijelu ćemo se baviti mladima s manje mogućnosti te značajem odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u osiguravanju inkluzivnog okruženja za te skupine mladih. Da bismo mogli govoriti o toj temi potrebno je prvo definirati osnovne pojmove vezane uz skupinu o kojoj govorimo zato ćemo se baviti terminologijom i njenim promjenama (od invaliditeta, teškoća i posebnih potreba do smanjenih mogućnosti ) te ćemo pokušati definirati koje sve skupine zahvaća sintagma smanjenih mogućnosti!? Zatim ćemo se baviti promjenom društvenog pristupa prema osobama sa smanjenim mogućnostima (od izolacije, preko integracije do inkluzije). Razgovarat ćemo o pozitivnoj diskriminaciji i konceptu izjednačavanja obrazovnih mogućnosti te o tome koje mjere izjednačavanja obrazovnih mogućnosti postoje i koliko su učinkovite? Proučit ćemo pravno okruženje koje regulira položaj mladih s manje mogućnosti u odgojno obrazovnom sustavu te ćemo istražiti u kojoj mjeri odgojno – obrazovni sustav uspijeva premostiti, a u kojoj reproducira društvene nejednakosti? Na kraju ćemo istražiti moguću ulogu odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u senzibiliziranju učenika, ali i za pripremu socijalno isključenih skupina za samozastupanje.
Martina Horvat završila je Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet smjera socijalne pedagogije, a neko vrijeme je polazila i Pravni fakultet. Trenutno polazi doktorski studij socijalne politike na Studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu. Nakon rada u državnoj upravi zaposlila se u osnovnoj školi gdje i danas radi. Trajno područje interesa još od srednjoškolskih dana joj je sudjelovanje u aktivnostima inicijativa i organizacija civilnog društva. Aktivna je u Ambidekster klubu gdje se uz provedbu edukativnih aktivnosti za osnovnoškolce i srednjoškolce trenutno najviše bavi edukacijom te mentorstvom volonterki i volontera. Članica je Upravnog odbora Mreže mladih Hrvatske gdje se primarno bavi socijalnom politikom.
Mima Simić: Teen i kreacija ženskog identiteta
Subota, 11. rujna 2010.; 15.00 – 18.00
Kad obrazovni sustav zakaže, na pozornicu stupa popularna kultura. Koja je uloga popularne kulture u obrazovanju za ljudska prava – koja su njezina ograničenja, a koji potencijali? Zašto je obrazovanje o pravima LGBTIQ osoba (lezbijki, gejeva, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer osoba) obrazovanje za ljudska prava? Kroz analizu popularnog tinejdžerskog časopisa Teen, ali i na brojnim drugim primjerima medijske proizvodnje značenja (i ne-značenja, odnosno nevidljivosti) zajedničkim ćemo snagama pokušati iscrtati polje diskriminacije LGBTIQ osoba i potencijalne strategije otpora sistemskom nasilju – od intervencija u obrazovni sustav, područje kulture i medija, do direktnih uličnih (re)akcija.
Mima Simić poštenim radom stekla je diplomu iz područja komparativne književnosti i engleskog jezika i književnosti pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te magisterij iz područja rodnih studija pri Središnjem europskom sveučilištu (CEU) u Budimpešti. Spisateljica, filmska i kulturalna kritičarka, prevoditeljica, LGBTIQ aktivistkinja i nesuđena zvijezda hrvatske glazbene estrade. Do sad objavila zbirku priča Pustolovine Glorije Scott (AGM, 2005), kao i knjigu filmskih eseja Otporna na Hollywood – ogledi iz dekonstrukcije tvornice snova (HFS, 2009).
Opis 2. modula i voditelja/ica
Emina Bužinkić: Politika za mlade – uvod u nacionalnu i lokalne politike za mlade u Republici Hrvatskoj
Četvrtak, 15. srpnja 2010.; 15.30 – 17.00
Predavanje o politici za mlade koncipirano je kao interaktivna analiza i sinteza problema mladih i odgovora na njihove potrebe na jedan specifičan hrvatski način. Napravljena ne baš prema receptu, uz manjak nekih, a dodatak drugih sastojaka, politika za mlade u Republici Hrvatskoj kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini ima brojne specifičnosti. Fokus će biti na pregledu institucionalnog okvira, područjima politike za mlade te širem pitanju konteksta razvoja politike za mlade u Republici Hrvatskoj.
Emina Bužinkić rođena 1984. u Sisku u kojemu sam i odrasla nezadovoljna građanskom pasivnošću i društvenim sukobima, ali i odlučna u traženju promjene. Aktivna sam u Mreži mladih Hrvatske u području zagovaranja unaprjeđenja položaja mladih u Republici Hrvatskoj. Bavim se razmišljanjem, formuliranjem, pisanjem, educiranjem, zagovaranjem…Članica sam Savjeta za mlade i Savjeta za razvoj civilnoga društva Vlade Republike Hrvatske.
Angažirana sam u Centru za mirovne studije kroz mirovnu edukaciju i zagovaranje javnih politika izgradnje mira, posebice onih koje se tiču afirmacije položaja tražitelja/ica azila i azilanata. Članica sam Upravnog odbora Documente – Centra za suočavanje s prošlošću s ciljem razvijanja obrazovnih programa za mlade vezanih uz shvaćanje prošlih događanja i sprječavanja društvenih sukoba vlastitim građanskim doprinosom. Na lokalnoj razini u Zagrebu, uključena sam u rad Upravnog odbora Saveza udruga Operacija grad s ciljem jačanja položaja mladih i nezavisne kulturne scene.
Trudim se biti neposlušna i pružati otpor krutim društvenim pravilima i institucionalnim obrascima. Zanima me društvena promjena i u to sam spremna uložiti sve vrijeme koje imam na raspolaganju. Osobito me ispunjavaju putovanja i učenje drugačijih jezika i kultura. Maštam o svijetu bez ‘granica’.
Igor Bajok: Pogled s lokalne razine – perspektive razvoja položaja mladih
Četvrtak, 15. srpnja 2010.; 17.00 – 18.00
U posljednjem dijelu prvog dana drugog modula Studija o mladima za mlade „bacit“ ćemo pogled na lokalnu razinu i sudjelovanje mladih u izradi i donošenju javnih politika za mlade na istoj. Bit će govora o aktivnom uključivanju mladih u procese donošenja odluka i utjecanja na njihovo donošenje kroz angažman u organizacijama civilnoga društva, političkim strankama i savjetima mladih te njihovom međusobnom odnosu. Vidjet ćemo koja je uloga lokalnih vlasti u stvaranju poticajnog okruženja za sudjelovanje mladih. Dakle, bit će govora o prilikama i neprilikama…
Igor Bajok rođen u Rijeci, u kolovozu 1975. godine. Dvadeset godina kasnije s kolegicama i kolegama pokrenuo sam Nezavisnu inicijativu studenata Pravnog fakulteta u Rijeci i tada počinje teći moj aktivistički „staž“. U drugoj polovici 90-tih godina bavio sam se promicanjem i zaštitom ljudskih prava i sloboda a 1997. godine postajem volonter i, nešto kasnije, zaposlenik Regionalnog ureda GONG-a u Rijeci u kojem sam radio do 2009. godine uz jednu pauzu. U spomenutoj pauzi, 2003. godine, napravio sam „izlet u politiku“. Te godine su aktivistice i aktivisti udruge Moji Ičići formirali nezavisnu listu s kojom smo izašli i (temeljito) pobijedili na izborima za članove vijeća Mjesnog odbora Ičići (Opatija). Iako je vođenje Vijeća za mene bilo dragocjeno iskustvo danas se pitam da li sam za to utrošeno vrijeme i energiju mogao i bolje iskoristiti…
U međuvremenu sam bio član Savjeta za razvoj civilnog društva, Odbora za koordinaciju suradnje Grada Rijeke i udruga, Odbora za pitanja mladih Grada Opatije i drugih tijela. Član sam Upravnog odbora udruge SMART i Nadzornog odbora Vijeća mladih Istarske županije. Od 2009. godine vodim Deltu, udrugu koja je proizašla iz riječkog GONG-a. Delta se bavi poticanjem i osnaživanjem građana, građanskih inicijativa i udruga građana radi jačanja njihovog utjecaja na društvene procese i razvoj demokratskog i civilnog društva. Uz navedeno, u proteklih osam godina vodim Liburnia film festival – Festival dokumentarnog filma u Ičićima…
Nikola Buković i Ante Martić: Europska politika za mlade: akteri, strukture i procesi
Petak, 16. srpnja 2010.; 10.00 – 13.00
U prvom dijelu predavanja, koje će biti utemeljeno na posljednjem objavljenom Youth Reportu Europske komisije iz 2009. polaznici će se imati priliku upoznati s nekim zanimljivim obilježjima europske populacije mladih, kao i s osnovnim ekonomskim i sociološkim trendovima koji uvelike uvjetuju kreiranje europske politike za mlade. Drugi dio će predstaviti politiku za mlade Europske unije, te njena dva ključna mehanizma, metodu otvorene koordinacije i strukturirani dijalog. Nakon toga, bit će predstavljen Europski forum mladih kao europska platforma koja predstavlja najveći broj mladih ljudi u Europi i kao bitan akter u provedbi mehanizma strukturiranog dijaloga. Slijedi pojašnjavanje uloge koju politika za mlade nacionalnih država ima u kreiranju onog što se naziva europska politika za mlade. Konačno, polaznicima će biti predstavljena uloga Vijeća Europe, kao europske strukture s najdužom tradicijom rada u području mladih. Konačno, u tom će dijelu također biti detaljno predstavljen tzv. mehanizam su-odlučivanja (co-management principle) koji funkcionira unutar struktura Vijeće Europe zaduženih za mlade te će biti propitana njegova valjanost i primjenjivost unutar ostalih odlučivačkih struktura vlasti.
Nikola Buković rođen 1984. u Banja Luci, diplomirao politologiju na Fakultetu političkih znanosti 2008. Sudjelovao u analizi Nacionalnog programa djelovanja za mlade 2006. u sklopu zajedničkog projekta FPZG-a i udruge DIM. Objavio znanstveni rad na temu “Politika za mlade u Hrvatskoj-kontekst, koncept i ograničenja“ u časopisu „Politička misao“ 2008. Prije Mreže mladih Hrvatske radio kao programski asistent u Akademiji za politički razvoj.
Početkom 2009. zapošljava se u Mreži mladih Hrvatske gdje prvo radi kao programski asistent, a od početka 2010. kao projektni voditelj. Sudjelovao u provedbi većeg broja projekata vezanih za nacionalnu i lokalnu politiku za mlade, istraživanje socijalnog poduzetništva u organiziranom sektoru mladih te učeničko samoorganiziranje. Bio je voditelj kampanje „Zarazi se aktivizmom!!!“, kojom se promovirala uloga aktivnog sudjelovanja mladih u životu zajednice s ciljem prevencije različitih oblika ovisnosti. U sklopu projekta Politika za mlade: Korak dalje, bio je koautor publikacije: „Politika za mlade: hrvatska i europska praksa“. Momentalno najviše vremena provodi na projektima umrežavanja učeničkih vijeća u Gradu Zagrebu i istraživanja potreba mladih u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Interesi: javne politike, posebice pristupi policy-mreža i teorija javnog izbora, edukacija mladih o njihovim pravima i mogućnostima, film (komedije, ratni i SF), putovanja, strani jezici. Priča se da se u zadnje vrijeme dosta naložio i na stripove, posebno Dark Horeseove i Blizzardove (osobe s impresivnim kolekcijama istih mu lako i brzo postaju super prijatelji). Nekoć i aktivni rukometaš, davno prije aktivizma i određenog broja studentskih i srodnih tuluma.
Ante Martić rođen 1978. u Rijeci, odrastao u Lovranu i Opatiji, čitavog života podizao radijus kretanja i djelovanja. Osnovnu školu završio u Lovranu, Srednju (gimnaziju) u Opatiji, Pravni fakultet u Rijeci te magisterij ljudskih prava u Sarajevu. Aktivan u nevladinom sektoru od 1998., prvo kroz rad studentskih udruga i studentskih unija gdje sam bio studentski predstavnik na lokalnom i nacionalnom nivou, preko Europske platforme za studentske unije ESIB (danas ESU) čiji sam bio član upravnog odbora 2001. godine. 2004 odlazim na privremeni rad u Brisel, Belgija, kao politički savjetnik u Europskom forumu mladih (European Youth Forum) gdje sam radio na razvijanju i umrežavanju nevladinih organizacija mladih, sa posebnim naglaskom na nacionalne savjete mladih (national youth councils) i to naročito u zemljama Jugoistočne Europe i Istočne Europe i Kavkaza. Osim toga bavio sam se razvojem održivih politika za mlade i mobilnosti mladih ljudi, posebno vezano uz imigracijsku politiku EU (lobiranje u Europskom parlamentu i Komisiji). Nešto prije isteka ugovora, vraćam se u Rijeku zbog privatnih razloga i surađujem sa MMH kao konzultant i suradnik, a potom se i zapošljavam u regionalnom info-centru za mlade Rijeka ustrojenom od strane udruge za mlade “Korak ispred” iz Rijeke.
Govorim pokoju riječ mnogih jezika i dobro se snalazim u raznim okruženjima te se mogu pohvaliti povećom količinom prijeđenih kilometara i toliko upoznatih obrazovnih i mladeških politika. Na uspostavi nekih od tih i sam sām dao nekakav doprinos. Unatoč višestrukom prilikama da se uvjerim u to koliko je ljudsko okruženje negativno, licemjerno i disfunkcionalno, i dalje vjerujem u kvalitetnu manjinu i disidente od opće humanosti koja se danas manifestira u bespoštednoj utrci za zaradom i to onom neoliberalnom i neodrživom, manjku solidarnosti i ljudske empatije. Jedan sam od onih koji vjeruje da nas evolucija katkad tjera da postupimo “ljudski” kad su sva ostala rješenja iscrpljena.
Nataša Bijelić: Seksualno zdravlje i prava mladih: vrijeme za javne politike seksualnog odgoja u školama ili ne?
Petak, 16. srpnja 2010.; 15.00 – 18.00
U izlaganju će biti predstavljen pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju utemeljen na ljudskim pravima koji podrazumijeva promoviranje zaštite, osnaživanja i ravnopravnosti svih mladih ljudi, u svim aspektima njihovog seksualnog života. Ovaj pristup prepoznaje mlade kao seksualna bića koja imaju pravo na informaciju, edukaciju, zdravstvene servise prilagođene njihovim potrebama, zaštitu i participaciju u donošenju odluka. U RH još uvijek nema seksualne edukacije u školama, nema savjetovališta i klinika za mlade o seksualnom i reproduktivnom zdravlju te lako dostupne i jeftine kontracepcije. Usluge koje postoje neadekvatne su i nedovoljne. Ljudska seksualnost je oduvijek bila predmet regulacije različitih društvenih aktera što je slučaj i u Republici Hrvatskoj. Regulacija adolescentske seksualnosti vidljiva je na primjeru pokušaja uvođenja seksualne edukacije u škole gdje se pokazalo kako religijski svjetonazor može djelovati represivno u odnosu na seksualna i reproduktivna prava mladih.
Epidemiološke statistike i rezultati istraživanja adolescentske seksualnosti govore u prilog potrebe za uvođenjem sustavne seksualne edukacije u školski kurikulum koju trebaju pratiti i usluge poput klinika i savjetovališta o seksualnom i reproduktivnom zdravlju prilagođene potrebama mladih. Sve dok ne bude postignut društveno-politički konsenzus oko važnosti očuvanja zdravlja i poštivanja seksualnih i reproduktivnih prava mladih te ostvarene mjere iz nacionalnih dokumenata, mladi će biti izloženi velikim rizicima te suočeni sa stalnim pritiscima i oprečnim porukama koje se tiču seksualnosti.
Nataša Bijelić (1974.) rođena u horoskopskom znaku Ovna. Odrastanje uz sedam godina starijeg brata pobudilo je u meni feministički bunt. Rano sam počela uočavati privilegije muškog roda (jedan period sam željela biti dečko) te se boriti za ravnopravnost spolova unutar vlastite obitelji. Nikako mi nije bilo jasno kako moj stariji brat smije duže ostajati vani za razliku od mene i kakvo je to objašnjenje “da sam ja žensko pa ne mogu jer to nije prikladno za cure”. Moji roditelji nisu imali neke valjane argumente već su kao uglavnom i svi podlegli rodnim stereotipima. U srednjoj školi prirodne znanosti su mi bile previše apstraktne jer iz objašnjenja profesorice matematike nisam uspjela shvatiti čemu konkretno služe intervali i derivacije. Kako mi se u to doba matematika činila samo kao “intelektualna vratolomija” a ne nešto opipljivo i konkretno moj interes se nekako prirodno preselio na društvene znanosti. Sociologija me privukla radi proučavanja društva, pogotovo društvenog bunta i mogućnosti društvene promjene. Diplomirala sam sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1998. godine. Tokom studija zainteresiralo me područje seksualnosti koje me usmjerilo na proučavanje odnosa između muškaraca i žena pomoću analitičke kategorije roda koja objašnjava društveno konstruirane razlike između spolova. Potreba za daljnjim učenjem i profesionalnim usavršavanjem odvela me u Veliku Britaniju, u London, gdje sam 2006. godine magistrirala iz područja roda na The London School of Economics and Political Science (MSc in Gender). Posljednjih deset godina radim u CESI-Centru za edukaciju, savjetovanje i istraživanje i bavim se pitanjima adolescentske seksualnosti, seksualne edukacije, rodne ravnopravnosti i rodno-uvjetovanog nasilja. Surađivala sam i sa drugim organizacijama, poput Queer Zagreb na istraživanju usmene povijesti homoseksualnosti.
Marija Lugarić: Institucionalni mehanizmi – zaštita mladih i poticaj na aktivni angažman
Subota, 17. srpnja 2010.; 11.00 – 13.00
Zadnje predavanje ovog modula u fokusu ima postojeće institucionalne mehanizme za mlade u državi. Predavanje će ponuditi pogled ‘iznutra’ i diskusiju o adekvatnosti mehanizama koji mladima pružaju zaštitu i poticaj na aktivni angažman. Predavanje će biti kombinirano sa diskusijom te osobnim pogledima i iskustvom.
Marija Lugarić rođena u Zagrebu 5. lipnja 1978. U Zagrebu sam završila osnovnu i srednju školu te 2001. godine diplomirala na Filozofskom fakultetu – pedagogijskim znanostima i stekla zvanje dipl. učitelj razredne nastave. Već duže vrijeme sam i apsolventica poslijediplomskog studija Suvremena osnovna škola, modul:Upravljanje i rukovođenje na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iako sam oduvijek htjela raditi u prosvjeti, profesionalna karijera mi je krenula u posve neočekivanom i smjeru drugačijem od prvotno planiranog. 1997. godine sam se aktivirala u Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske te sam krajem iste godine postala prvom predsjednicom zagrebačkog Foruma mladih SDP-a. Vrlo sam brzo shvatila da je politika dosta efikasno oruđe za rješavanje problema. Iako, bilo je malo problema objasniti zašto je otvaranje kluba Jabuka politički problem koji traži političku akciju…2000. sam izabrana za zastupnicu u Hrvatskom saboru, a reizbrana sam i na izborima 2003. i 2007. godine. Trenutno u Hrvatskom saboru odrađujem treći mandat. Prva dva mandata sam bila i najmlađa zastupnica u Hrvatskom saboru te sam i na vlastitoj koži osjetila nešto od dobne diskriminacije u radnoj sredini ne osobito sklonoj mladima. Zajedno s još nekim kolegama, 2001, godine sam inicirala izradu prvog Nacionalnog programa djelovanja za mlade te sam kao članica redaktorske skupine sudjelovala u njegovoj izradi. 2009. g. sam Interparlamentarnoj uniji (udruženje svih parlamenata svijeta) predložila donošenje rezolucije na temu Sudjelovanje mladih u demokratskim procesima. Rezolucija je izglasana na 122. Skupštini IPU-a 01. travnja 2010. godine. Time sam temu sudjelovanja mladih stavila i na međunarodnu parlamentarnu agendu. U Saboru se, osim politikom za mlade, najviše bavim obrazovnom politikom. U ovom mandatu sam članica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbora za obitelj, mladež i sport te Odbora za međuparlamentarnu suradnju. Predsjednica sam izvršnog odbora Nacionalne grupe Hrvatskog sabora pri Interparlamentarnoj uniji.
Opis 1. modula i voditelja/ica
Vlasta Ilišin: Pristupi, metodologija i rezultati istraživanja o mladima
Četvrtak, 06. svibnja, 2010.; 11.30 – 13.30
Predavanje će u sadržajnom smislu biti podijeljeno u dvije cjeline. Prvi dio će biti fokusiran na problem određenja mladih kao društvene grupe (uključujući dobne granice i karakteristične socijalne značajke), postojeće pristupe u istraživanjima te populacije, kao i metodologiju koja se pritom koristi.
Drugi dio predavanja pozabavit će se društvenim kontekstom – europskim i tranzicijskim – istraživanja mladih u Hrvatskoj te će biti prezentirani agregirani i sistematizirani rezultati istraživanja provođenih u posljednja tri desetljeća. U tom će kontekstu pozornost biti posvećena društvenom statusu i problemima mladih, kao i njihovom vrijednosnom sustavu, političkoj svijesti i participaciji, te interesima, slobodnom vremenu i nekim oblicima rizičnoga ponašanja. Usporedba različitih generacija mladih te komparacija mladih i starijih zaokružit će dobivanje osnovnog uvida u društveni profil suvremene hrvatske mladeži.
Vlasta Ilišin je diplomirala, magistrirala i doktorirala na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. U Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu radi od 1986. godine, trenutno kao znanstvena savjetnica i ravnateljica ustanove. Od 1993. do 2005. godine bila je stalna vanjska suradnica u nastavi Sociologije sporta na Kineziološkom fakultetu, od 2006. predaje Uvod u sociologiju na Fakultetu političkih znanosti, a sudjelovala je u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na nekoliko fakulteta društvenih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovala je u realizaciji 23 znanstvenoistraživačka projekta (od kojih u devet kao voditeljica) s područja sociologije mladih, socijalne stratifikacije, sociologije politike, sociologije kulture i sociologije masovnih medija. Samostalno ili u koautorstvu objavila je 12 knjiga, preko 70 znanstvenih radova u časopisima i zbornicima te dvadesetak stručnih radova. Članica je uredništva časopisa Politička misao i biblioteke Znanost i društvo. Također je članica Savjeta za mlade RH.
Ivona Mendeš: Istraživanja o mladima u kontekstu EU
Četvrtak, 06. svibnja, 2010., 15.00 – 16.30
Raspoloživih sati i pol bit će podijeljeno na nekoliko manjih cjelina predavačkog tipa, u kojima će biti riječi o istraživanju mladih općenito (metodologija, operacionalizacija i provedba istraživanja, specifični problemi kod istraživanja mladih i sl.) i istraživanjima mladih u Hrvatskoj posljednjih godina, a specifično o:
1. mladima u Hrvatskoj i odnosu prema Europskoj uniji/europskim integracijama (metodologija, hipoteze i rezultati istraživanja);
2. mladima u Hrvatskoj i mobilnosti (metodologija, hipoteze i rezultati istraživanja), i
3. mladima i informiranosti (metodologija, hipoteze i rezultati istraživanja).
Osim predavačkog dijela, nastava će uključivati i raspravu, kratak pojedinačni i grupni rad, te vrijeme za odgovaranje na sva studentska pitanja, odnosno predstavljanje potencijalno zanimljivih tema o kojima bi polaznici mogli pisati. Prijedlozi tema bit će vezani za sadržaj predstavljen na predavanju, a osobit naglasak bit će na potencijalnim istraživanjima o nekim temama vezanima uz mlade u Hrvatskoj: npr. sveučilišna mobilnost (posebno u članice EU), obrazovna mobilnost (kroz obrazovnu vertikalu), metode informiranja mladih o mladima i njima zanimljivim temama te njihova uspješnost, mladi i euroskepticizam/eurooptimizam i sl.
Ivona Mendeš rođena je 30. studenog 1977. godine. Diplomirala je politologiju 2000. godine na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a na istom je 2005. godine obranila magistarski rad na temu Tendencije konvergencije javnih uprava zemalja članica Europske unije. Trenutno piše doktorski rad Strateško planiranje i strateški menadžment u javnoj upravi. Radila je kao znanstvena novakinja u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, na području sociologije mladih, te kao voditeljica jednog od programa Centra za strategiju i razvoj u Zagrebu. Od 2003. godine zaposlena je na Fakultetu političkih znanosti kao znanstvena novakinja, a od 2006. godine radi kao asistentica na Odsjeku za javne politike, javni menadžment i razvoj gdje predaje Znanost o upravljanju, Javni menadžment i Javnu upravu.
Značajniji radovi:
- Mladi u civilnom društvu i lokalnoj zajednici i Pristup informacijama i mobilnost mladih (2 poglavlja u knjizi), u: Vlasta Ilišin (ur.), Mladi između želja i mogućnosti: Položaj, problemi i potrebe mladih Zagrebačke županije, IDIZ/Zagrebačka županija, Zagreb, 2006.
- Mladi i Europska unija: percepcija posljedica integracije (u koautorstvu s V. Ilišin); Znanje i informiranost mladih o Europskoj uniji (2 poglavlja u knjizi), u: Vlasta Ilišin (ur.), Mladi Hrvatske i europska integracija, IDIZ, Zagreb, 2005.
- Politike prema mladima u obrazovanju i zapošljavanju (u koautorstvu s Vlastom Ilišin i Dunjom Potočnik), Politička misao, god. 40, 2003., br. 3. (pregledni članak)
Članica je Hrvatskog politološkog društva i Hrvatskog društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja te je prevela šest knjiga kao i brojne članke i tekstove sa i na engleski jezik.
Ben Perasović: Sociologija mladih – kultura, subkultura i kontrakultura
Petak, 07. svibnja, 2010., 10.00 – 13.30
Predavanje je zamišljeno kao: a) uvod u osnovne pojmove i sociološke teorije o (sub)kulturi mladih, b) historijska perspektiva o subkulturama u Hrvatskoj u posljednjih tridesetak godina i c) izdvajanje nekih cjelina, poput „subkulture i društveni pokreti“, nasilje u subkulturi“, upotreba droge i (sub)kultura mladih“, koncept moralne panike“ i slično, na osnovi izraženog interesa prisutnih, jer je nemoguće svakom aspektu pokloniti onu pažnju koju zaslužuje.
Benjamin Perasović, rođen 05.04.1963. studirao, magistrirao i doktorirao sociologiju na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao 1999. na temi „subkulture mladih u Hrvatskoj: stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih“, na osnovi dizertacije objavio knjigu „Urbana plemena“ koja je 2002. dobila državnu nagradu za znanost, radi u Institutu za društvene znanosti Ivo Pilar, nositelj je obaveznog kolegija Kineziološka sociologija na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, također i izbornog kolegija „Sport, navijači i kulture mladih“ na istom fakultetu, također je nositelj izbornog kolegija „Subkulture mladih“ na odjelu za sociologiju Hrvatskih studija, predaje sociološke kolegije na splitskom kineziološkom fakultetu, objavio tridesetak znanstvenih radova, čest gost na mnogim sveučilištima širom svijeta (uključujući, primjerice i Wako university, Tokyo ili Inter-medium Institute, Osaka) u zvanju je višeg znanstvenog suradnika u Institutu Pilar, docent na Kineziološkom fakultetu, a osim akademskog dijela života nastupa i kao dj, samostalno ili sa Bass Culture, Nezavisna tepsija, uglavnom oko glazbenih pravaca kao što su roots reggae, dub, trance…….Voditelj medjunarodnog projekta „Post-socialist punk“, bio predsjednik udruge Špica za harm reduction u oblasti upotrebe droge…
Katarina Pavić: Nezavisna kultura mladih i kulturne politike
Petak, 07. svibnja, 2010., 10.00 – 13.30
U ovom kratkom izlaganju bit će obrazloženi osnovni modeli umrežavanja organizacija civilnog društva u kulturi, s posebnim naglaskom na inte-sektorsko djelovanje u polju između nezavisne kulture i mladih. Mladi su najčešći posjetioci različitih kulturnih i zabavnih programa, ali sasvim sigurno i njihovi stvaraoci, bez obzira radi li se o organiziranju kulturnih djelatnosti poput koncerata ili zabava, ili drugim tipovima kulturno-umjetničke produkcije, poput različitih interdisciplinarnih programa, projekata koji su u svojoj srži orijentirani na aktivizam i društvenu promjenu ili programa koji veoma često kombiniraju nove oblike društvene prakse s izgradnjom zajednice i dijaloga u društvu.
Organizacije civilnog društva čija je osnovna aktivnost usmjerena na kulturu kroz posljednjih niz godina razvile su inventivne prakse suradnji, umrežavanju i zagovaranju, kako u polju vlastitog sektora, ali i kroz okupljanje širih tematskih platformi u suradnji s drugim organizacijama civilnog društva kojima se kombiniraju pristupi zagovaranja organizacija civilnog društva s različitim tipovima kulturno-umjetničkog izražaja. Mladi su iznimno aktivni u polju nezavisne kulture, te taj tip organizacija mladih – među koje spadaju brojni klubovi mladih, udruge koje organiziraju različite manifestacije – lokalno, ali i šire, te brojne druge organizacije mladih i za mlade, bitno doprinosi razvoju sektora mladih kao takvom.
Neki od najvećih problema u ovom polju su nedostatak prostora za programe mladih i programe nezavisne kulture. Mnoge organizacije nemaju prilike imati nikakav prostor za rad, a ni prezentaciju svog rada što je u kulturi i umjetnosti važno, a kada ih imaju često su neprimjereni. Neki praktični primjeri koji se tiču prostora, poput zagrebačkog Centra za nezavisnu kulturu i mlade pokazuju primjere zajedničkih inicijativa u Zagrebu i dobrih praksi u zagovaranju i osmišljanju modela dobrog upravljanja prostorom.
Katarina Pavić rođena je 1. srpnja 1982. godine u Splitu gdje je završila osnovnu i srednju školu. 2001. godine seli se u Zagreb gdje na Sveučilištu upisuje studij politologije na Fakultetu političkih znanosti. Od 2005. godine započinje s radom na info – desku kluba Mama, Multimedijalnog instituta. Kroz rad u toj organizaciji razvija interes prema širem razumijevanju funkcioniranja organizacija u kulturi, te od 2006. započinje suradnju sa Mrežom Clubture u kojoj je prošla sve razine organizacijske strukture od projektno – programske asistentice, koordinatorice programa i projekata do koordinatorice organizacije. Tu funkciju obnaša od 2009. godine. Katarina je posebno zainteresirana za problematike kulturnih politika, kao i utjecaj organizanog civilnog društva na tromeđi kulturne politike – politike za mlade i urbane politike. Od 2006. godine aktivno se uključuje u aktivnosti inicijative Pravo na grad. Od 2008. godine potpredsjednica je Mreže mladih Hrvatske, a od 2010. godine članica je Upravnog odbora Saveza udruga Operacija grad. Katarina je članica Savjeta za razvoj civilnog društva Republike Hrvatske u mandatu od 2010. godine. Osim navedenog uživa u čitanju, te ponekad piše, iako sve rjeđe zbog nedostatka slobodnog vremena kojeg kad ga pronađe provodi u druženju s prijateljima i šetanju psa.
Bojana Ćulum: Civilno društvo i volonterstvo – područje socijalizacije mladih
Subota, 08. svibnja, 2010., 10.00 – 13.30
Volontiranje, kao instrument aktivnog sudjelovanja građana u životu zajednice i element koji značajno doprinosi razvoju i formiranju demokratskih promjena te ekonomskom razvoju društva, intenzivno zaokuplja pažnju brojnih istraživača, kreatora javnih politika i predstavnika OCD-a. Istraživanja tako sustavno pokazuju da potencijal volonterstva igra sve važniju ulogu u pronalaženju rješenja za različita društvena pitanja. Volontiranje utječe na sva područja djelovanja, od obrazovanja do zaštite okoliša, socijalne politike i pravosuđa. Postoje mnogi primjeri koji ukazuju da volonteri i volonterstvo doprinose izgradnji ljudskog potencijala i jačanju društvenog kapitala. Volontiranje osnažuje pojedince, izgrađuje osjećaj solidarnosti, potiče na sudjelovanje i jača koheziju u društvu te štiti ranjive skupine od ekonomske, društvene i političke marginalizacije. Ne čudi stoga što, paralelno s takovim rezultatima, raste i zanimanje za fenomen volonterstva pa mnoge države počinju pravno regulirati organizirano volontiranje (vezano uz raznovrsne institucijske kontekste) i cijeniti doprinose volontera u društvenom i ekonomskom razvoju definiranjem modela formalnog vrednovanja volonterskog doprinosa i mjerenja njegove ekonomske vrijednosti. Ovakvi procesi i odluke imaju naravno i svoje zagovaratelje i protivnike. Dok s jedne strane postoje istraživanja koja glorificiraju potencijal i doprinos volonterstva, s druge strane brojna istraživanja upozoravaju kako gotovo podjednako, i na europskom tlu kao i onom Sjedinjenih Američkih Država, mladi ne pronalaze interes u javnoj sferi djelovanja i aktivnostima od općeg dobra te kako se rijetko odlučuju za (dugoročne) volonterske angažmane. Mladi u Hrvatskoj pokazuju jednaku tendenciju.
Postoje različita tumačenja i razumijevanja volonterstva i volontiranja, a dominantno su vezana uz tradiciju, kulturološke prilike te društveni kontekst u kojemu se određena država nalazi. Različite interpretacije koncepta volonterstva dovele su tako i do razvoja različitih oblika volontiranja. U prvom (dominantno teorijskom) dijelu radionice sudionici će biti upoznati s formama tradicionalnog i suvremenog razumijevanja volontiranja. Temeljem predstavljenih koncepata raspravljat će se o pojmu i ulozi volontera i volonterskog rada u organizacijama i lokalnoj zajednici uopće. Pregled relevantnih dokumenata na nacionalnoj i europskoj razini, recentnih istraživačkih rezultata i avne politike prema mladima (u kontekstu poticanja volontiranja) omogućiti će njihov dublji uvid u problematiku. Od sudionika se očekuje aktivno uključivanje u raspravu. Drugi dio radionice biti će posvećen promociji volonterstva među mladima. Sudionicima će se opisati (do sada provedene) nacionalne kampanje obilježavanja Međunarodnog dana volontera i prikazati nekoliko promotivnih video zapisa. U malim grupama sudionici trebaju analizirati snage i slabosti predstavljenih kampanja. U istim grupama trebaju zatim razviti opis željenog (potrebnog) volonterskog programa u lokalnoj zajednici i osmisliti javno oglašavanje i poziv mladim volonterima.
Bojana Ćulum znanstvena je novakinja na Filozofskom fakultetu u Rijeci i asistentica na Odsjeku na Pedagogiju. Angažirana je na projektima: Sveučilište i vanjsko okruženje u kontekstu europskih integracijskih procesa i Akademska profesija i društvena očekivanja: izazovi civilne misije sveučilišta (ESF – Europska znanstvena zaklada). Školovala se u Hrvatskoj i inozemstvu; stekla je naslov profesorice informatike i pedagogije na temu Škola u promociji volontiranja: hrvatsko i američko iskustvo, kasnije je magistrirala društvene znanosti, polje odgojnih znanosti, grana: visokoškolska pedagogija na temu: Analiza i projekcija razvoja civilne misije sveučilišta u Hrvatskoj. Aktivna je u organizaciji civilnog društva SMART kao vanjska suradnica, trenerica i konzultantica.
Anamarija Sočo: Volonterstvo i organizacije mladih
Subota, 08. svibnja, 2010., 10.00 – 13.30
Prezentacija će dati prikaz politike volontiranja koju zagovara organizirani sektor mladih u Europi (Europski forum mladih). Volontiranje i sudjelovanje mladih u organizacijama mladih ključno je za održivost i vitalnost sektora mladih. Rad organizacija mladih počiva na volonterskom angažmanu mladih ljudi koji tako doprinose demokratskom razvoju društva. Stoga se volontiranje ne može vrednovati samo na razini usluga ili aktivnosti koje pruža, već i na razini razvoja aktivnog građanstva, društvene uključenosti i demokratizacije. Europski sektor mladih promiče sudjelovanja mladih u organizacijama mladih te povećanje podrške svih relevantnih aktera za bolje uvjete volontiranja i za više volonterskih prilika. Europski sektor mladih dijeli zajedničku viziju volontiranja u participativnim organizacijama koje na duge staze doprinose jačanju aktivnog građanstva i demokracije u Europi.
Anamarija Sočo rođena je 28. svibnja 1981. u Splitu gdje je pohađala gimnaziju. 2000. godine upisuje studij engleskog jezika i književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2004. godine aktivna je članica, a potom i zaposlenica te potpredsjednica, Volonterskog centra Zagreb. Primarno se bavila međunarodnom mobilnošću mladih kroz europske volonterske programe te izgradnjom programa lokalnog volontiranja. Od 2007. godine volontira i radi u Mreži mladih Hrvatske. Između ostalog, radila je na projektima koji se tiču seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja mladih, socijalnog poduzetništva i centara za mlade. Članica je Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva te Radne skupine za razvoj omladinskog rada pri Europskom forumu mladih. Povremeno radi i kao trenerica. U slobodno vrijeme volontira u Zelenoj akciji, čita, gleda filmove, pjeva i igra kubb.
Martina Globočnik: Mladi i mediji – Tko tu koga gleda?
Subota, 08. svibnja, 2010., 15.00 – 18.00
Od početka mog profesionalnog rada zanimali su me mladi. To je vjerojatno bilo povezano s time što sam počela kao osamnaestogodišnjakinja raditi kao vanjska suradnica Hrvatske televizije. Riječ je 1995. godini, vremenu kad je postojala samo jedna televizija s nacionalnom koncesijom, kad je postojao kakav takav program za djecu i mlade. Kad se nije toliko govorilo o rejtinzima, sheru i drugim statističkim parametrima zarade. Govorilo se o programu za mlade, o mladima i slično. Zapravo, nije se o tome ozbiljno nego tek načelno govorilo jer su djeca i mladi za većinu urednika koje sam upoznala na toj jedinoj televiziji bili sinonimi. Izuzetak je bila Stana Jeličić koja je Goranu Kulenoviću i meni dala prostor za „nešto“. Tako je ubrzo i nastala prva emisija za mlade na HTV-u – „Srednjoškolci“. Vjerovala sam tada, i danas se to nije promijenilo, da je potrebno ljudima dati prostor. Izbjeći interpretaciju mišljenja i stavova i pustiti ljude da se izraze.
Martina Globočnik rođena je u Zagrebu 1977. Osnovnu i srednju školu (IV. Gimnaziju) završila je u Zagrebu. Zatim se 1995. upisala na Studij socijalnog rada na kojem je bila nagrađena kao najbolji student 1. godine i najbolji apsolvent. Od 18.-te godine radi kao vanjska suradnica HRT-a, Programa za djecu i mlade gdje stječe radna iskustva i upoznaje se s televizijom kao medijem. Surađivala je s mnogim tada mladim redateljima kao scenaristica i novinarka. Od 2002. radi u Fade In-u kao scenaristica, novinarka, a uskoro se okušava u prvim redateljskim radovima na kratkim dokumentarnim formama da bi od 2003. radila kao scenaristica i/ili redateljica namjenskih dokumentarnih filmova, spotova, autorskih dokumentarnih filmova. Budući da drugi izdvajaju, i ona izdvaja svoje radno iskustvo na „Direktu“ kojeg je postavljala i izgrađivala kroz prve dvije sezone tog serijala za mlade (2002.-2004.) kao scenaristica i glavna novinarka-istraživačica. Od 2004. razvija svoj pristup vizualnoj prezentaciji poezije, iz čega nastaje serijal eksperimentalnih filmova „Iz antologije suvremene poezije“. Od 2005. surađuje, osim sa Fade In-om, sa Factumom i sa 4filmom na dokumentarnim filmovima drugih autora. Od 2008. surađuje s NovomTV na komercijalnom projektu Farma kao scenaristica dnevnih emisija i glavna urednica. Od malena piše pjesme, priče i drugo. Radove objavljuje periodično. Prvu knjigu –publicistika „Ljudi iz televizora“ objavljuje 2003. gdje je skupljeno niz razmišljanja o pseudookolini koju stvaraju mediji. Druga knjiga-rukopis „Ljudi na platnu“- čekaju bolje nakladničke dane.